ТЕ Угљевик: У губицима, али запошљавање и разбацивање не посустаје

Према посљедним званичним подацима, Рудник и термоелектрана Угљевик је трећи квартал прошле године завршила са губитком од 16 милиона КМ, што је за 15,2 милиона КМ већи минус у поређењу са истим периодом из 2012. године. Упркос испуњењу плана производње, незванично се процјењује, тврди поуздан извор БН телевизије, да би губитак овог предузећа у 2013. […]

уторак, јануар 28, 2014 / 07:06

Према посљедним званичним подацима, Рудник и термоелектрана Угљевик је трећи квартал прошле године завршила са губитком од 16 милиона КМ, што је за 15,2 милиона КМ већи минус у поређењу са истим периодом из 2012. године.

Упркос испуњењу плана производње, незванично се процјењује, тврди поуздан извор БН телевизије, да би губитак овог предузећа у 2013. години могао на крају бити око 12 милиона КМ.

Генерални директор Рудника и термоелектране “Угљевик” Жико Крунић је недоступан, док његови најближи сарадници тврде да са БН телевизијом не контактирају.

Рудник и термоелектрана “Угљевик” дугује само предузећу “Терекс – инжењеринг” из Бијељине 5,5 милиона КМ. Наиме, Терекс 2003. године добија на тендеру откоп откривке на копу Богутово Село, али никада није и уведен у тај посао.

” РиТЕ Угљевик је требала да проведе овај посао јавних набавки онако како јој закон налаже и мислим да су поступили неозбиљно и аљкаво користећи свој монополски положај као државна фирма, понашајући се крајње неозбиљно на тржишту”, каже за БН телевизију правни заступник “Терекс-инжењеринга” Фаик Мухић.

Игре се настављају на суду. “Терекс- инжењеринг” прво добија двије пресуде и врши принудну наплату потраживања.

Врховни суд то поништава у корист рудника и термоелектране, па “Терекс-инжењеринг” враћа још увећану суму, да би на крају Уставни суд вратио поступак на почетак и опет је пресуђено у корист “Терекса-инжењеринга”. У међувремену, цифра је достигла износ од 5,5 милиона КМ.

Руководство угљевичког гиганта не одустаје

“Шта је мотив био да се примљена свота новца од фирме “Терекс-инжењеринга” у износу од 5,5 милиона КМ до задњег момента и поред правоснажних судских пресуда држи на своме конту, ако има на уму да је затезна камата 18 одсто, кад може код комерцијалних банака подићи кредит са 6 одсто камате. Не видим неки економски резон, али вјерујем да је рудник имао своје разлоге за такво поступање”, каже Мухић.

И онда се питамо откуд Руднику и термоелектрани “Угљевик” милионски губици. Упркос томе, наставља се страначко запошљавање. Из поузданог извора сазнајемо, да је недавно чак 80 људи запослено преко ноћи тако што су ујутро осванули на новим радним мјестима.

Није тајна, да се новац одлива на све стране. Сазнајемо и да је за адаптацију директорове канцеларије издвојено 500.000 КМ, док се за спортске клубове и то највише за оне из Бање Луке, издваја исто толико – око пола милиона.

Да страначка СНСД линија одлично функционише, потврђује и податак да је потпредсједник Градског одбора СНСД-а Бијељина Мићо Живић главни снабдјевач воћем и поврћем ресторана предузећа.

Да ли је циљ рашчерупати и посљедњи привредни гигант у Републици Српској, зарад интереса неких других моћних кругова који ће по већ познатом сценарију постати власници овог предузећа.



0 КОМЕНТАРА

  1. http://www.frontal.rs/index.php?option=btg_novosti&idnovost=26294
    http://www.capital.ba/wp-content/uploads/ 2012/11/Ugovor.7z
    RiTE Ugljevik je tužena od strane elektrprivrede Slovenije koja je podignuta protiv RiTE Ugljevik, zbog potraživanja povrata jedne trećine uloženog osnivačkog kapitala u izgrađeni blok 1 i neizgrađeni blok 2. Kad se ima u vidu da je elaktroprivreda dala stranom investitoru rudnik na koncesiju od 40 godina da ga eksploatiše sa svojim termoelektranom od 600MW, za samo 10% dobijene proizvenene struje. Kad se ima u vidu da strani investitor nema nikakvu obavezu da isporučuje struju RS, nego za tržište EU. Kad se ima u vidu da u sasvim izvjesno izgubljenom sudskom sporu koliko god bude bilo dosuđeno RiTE nema odakle platiti, jer bi to bilo reda veličine celokupne vrednosti poludotrajale termoelkrane čiji je radni vijek 45 godina. Nikakvog razloga sa hvalisanje nema jer postojeća RiTE za 25 godina rada nije nikave ozbiljne investicije imala, a morala je da bi termoelktrana samo svojim radom sebe otplatila od proizvedene struje već do sada sama izgraditi jedan blok termeolektrane i tako misliti na svoju budućnost. Ali mi imamo elektroprivredu koje je dobila od države komletno izgrađene termo i hidroelektrane, koja je dobila prirodne resurse rudnike uglja i rijeke, naprimer RiTE Uglejvik opštini plaća godišnji rentu za rudnik 5 miliona KM. Cijena električne energije se u 2011g na evropskoj berzi kretala 50-60 evra/MWh. Pomnožimo li to sa navedenim brojem MWh dobijemo 89310320 evra.
    Cijena proizvodnje električne energije:
    1900 radnika x 1500KM(prosečna plata sa doprinosima)x12 mjeseci 34200000 KM.
    Kad se ima u vidu kolika je cijena eksploatacije i separacije rude uglja sa njegovim transportom sa drobilane trakam 3 km na termoelektranu, troškovi tekućeg održavanja, redovnih godišnjih remonta, potrošnja električne energije u samom kotlovskom postrojenju na mlinovima uglja, na turbonapojnoj pumpi, hemijskoj pripremi vode i sveukupan takav proračun izvede za identičnu termoelektranu u Gacku. Te se izvedu blilansi stanja i bilansi uspijeha svih hidrolektrana i termoelektrana, jasno se dolazi do zaklučka da je elektroprivreda RS koja je dobila na raspolaganje kompletno izrgađena fabrička postrojenja iz SFRJ, dobila rudnike i rijeke koji nisu svojina elektroprivrede nego države i naroda. A šta je narod koji je 40 godina ulagao u izgradnju dobio zauzvrat, nesposobnu elektroprivredu koja nije u stanju ni sama sebe da izdržava, niti da obnovi u velikoj meri dotrajala postrojenja termoelektrana izgradnjom novog bloka termoelektrane. Podsećamo kompletan dobit, elektroprivrede kako je prikazano u revizornom izvještaju za 2011. iznosi samo 30 miliona KM.
    Dobili smo elekrtoprivredu koja nije u stanju da izgradni ni jednu termoelektranu ni jedni hidroelektranu. Elektroprivreda koje je dobila sva fabrička postrojenja izgrađena će na kraju sve prokockati, ekonomski uništavajući termoelektranu. Elektroprivreda najprofitabilnija privredna grana koja non stop proizvodi ogromen količčine robe koju istovremeni prodaje.
    Elektroprivreda bez stranog investitora i koncesionog gubitka prirodnih resursa ne može da izgradi termoelektranu.
    Uporedan rad termoelektrana u različitim svojinskim oblicima nije moguć. Nema takvog primjera ni u kolonijalnim ni u slobodnim zemljama. Odluka da se u Ugljeviku gradi privatna na suprot postojeće državne termoelektrane je sa tog iskustvenog stanovišta neosnovana. Upornost našeg najvišeg političkog, državnog i rukovodstva preduzeća RiTE Ugljevik na ostvarenju ovog nemogućeg rješenja nužno dobiva karakter organizovane prevare.
    Prividno, snage se usmjeravaju u pravcu ostvarenja nemogućeg kao osnove postizanja sasvim drugog cilja. Preko nemogućeg do poželjnog. Nije cilj izgradnja privatnog rudnika i privatne termoelektrane koji bi radili uporedo sa državnom termoelektranom i državnim rudnikom. Cilj je na sasvim drugoj strani. Ekonomski uništiti postojeću termoelektranu i na toj osnovi da nova privatna termoelektrana preuzme rudnik i svo rudno bogatstvo Ugljevika. Zbog toga toliki otpori izgradnji termoelektrane dva kao zamjene postojećoj. Da bi se ubrzalo ekonomsko propadanje postojeće termoelektrane prisutna je politika podsticanja rasta troškova (sudski sporovi i slično).

    Preuzimanje postojećeg rudnika od strane privatne termoelektrane prvi je uspješan korak privatizacije ukupne Elektroprivrede Republike Srpske.

    S obzirom na društvenu i ekonomsku pogubnost ovakvog rješenja postoje sve osnove da se zaustave daljnje aktivnosti na izgradnji termoelektrane tri i da se cijela stvar vrati na početak. Umjesto sadašnjih krajnje neutemeljenih izjava najviših političkih i državnih predstavnika o izuzetnim dobrobitima investicije ruskog milijardera Rašida Sardarova nužno je obavezati Vladu na izradu pouzdanih studija opravdanosti ove investicije.

    Vlada je na to i zakonski obavezna. Vlada je obavezna da ostvaruje samo najracionalnije izbore, a jedini način da se do njih dođe je u izradi potrebnih studija. Ova investicija se ne može zasnivati na slobodnim, neutemeljenim izjavama nego na pouzdanim studijama.
    Potrebno je angažovati sve snage na ubrzanoj izgradnji termoelektrana dva kao zamjene za uveliko dotrajalu postojeću termoelektranu. To je jedini način da se produži sa državnom svojinom u proizvodnji električne energije, kao jedinim ispravnim svojinskim oblikom koji je odlučujući u svijetu, a posebno na strani najrazvijenijih.
    Onda kada se otpočne sa izgradnjom termoelektrane dva u državnoj svojini prestaće izgradnja privatne termoelektrane tri. Tada će prevara izaći na vidjelo.

Оставите одговор