Слава у РИТЕ Угљевик: Рекордна производња струје

Директор Рудник и термоелектрана /РиТЕ/ "Угљевик" Анто Гајић рекао је да је у току ове године произведена рекордна количина електричне енергије, 98 одсто у односу на укупан овогодишњи план, па се очекује да буде остварена добит од осам милиона КМ. "С обзиром да је до краја године остало још 39 дана, ми смо до сад […]

недеља, новембар 25, 2012 / 09:36

Директор Рудник и термоелектрана /РиТЕ/ "Угљевик" Анто Гајић рекао је да је у току ове године произведена рекордна количина електричне енергије, 98 одсто у односу на укупан овогодишњи план, па се очекује да буде остварена добит од осам милиона КМ.

"С обзиром да је до краја године остало још 39 дана, ми смо до сад произвели 1.623.824 мегават-часа струје што значи да ће годишњи план производње струје бити, не само остварен, него и пребачен", рекао је Гајић јуче приликом обиљежена крсне славе овог предузећа Свети Стефан Дечански – Мратиндан у управној згради РиТЕ.

Чин ломљења славског колача обавио је Његово преосвештенство епископ зворничко-тузлански Василије.

Гајић је истакао да је у РиТЕ "Угљевик" произведено 1.836.295 тона угља, што је 95 одсто од овогодишњег плана, за који се са сигурношћу може рећи да ће бити испуњен.

"Са остварених 9.563.569 метара кубних чврсте масе откривке годишњи план већ сада је пребачен за четири одсто и укупно остварење је 104 одсто", навео је Гајић.

Он је напоменуо да су за овако добре производне резултате заслужни сви запослени у предузећу, али су предуслови за изузетна остварења у производњи створени инвестиционим улагањима у претходним годинама.

"Тренд инвестиција наставио се и у овој години у којој су забиљежена укупна улагања од око 20 милиона КМ", рекао је Гајић и додао да је ремонт постројења у Термоелектрани успјешно изведен за 37 дана, иако је било предвиђено да буде урађен за 60 дана.

Прослави и славском ручку, који је уприличен у угљевичком хотелу "Енергетик", присуствовале су бројне угледне званице из локалних и регионалних установа, а честитке су стигле и од предсједника Републике Српске Милорада Додика, предсједника Владе Српске Александра Џомбића и од директора Електропривреде Српске Браниславе Милекић.

РиТЕ "Угљевик" у укупној производњи електричне енергије у Електропривреди Републике Српске обезбјеђује трећину производње.



0 КОМЕНТАРА

  1. RiTE Ugljevik nema nikavog razloga za slavlje, kad se ima u vidu tužba elektrprivrede Slovenije koja je podignuta protiv RiTE Ugljevik, zbog potraživanja povrata jedne trećine uloženog osnivačkog kapitala u izgrađeni blok 1 i neizgrađeni blok 2. Kad se ima u vidu da je elaktroprivreda dala stranom investitoru rudnik na koncesiju od 40 godina da ga eksploatiše sa svojim termoelektranom od 600MW, za samo 10% dobijene proizvenene struje. Kad se ima u vidu da strani investitor nema nikakvu obavezu da isporučuje struju RS, nego za tržište EU. Kad se ima u vidu da u sasvim izvjesno izgubljenom sudskom sporu koliko god bude bilo dosuđeno RiTE nema odakle platiti, jer bi to bilo reda veličine celokupne vrednosti poludotrajale termoelkrane čiji je radni vijek 45 godina. Nikakvog razloga sa hvalisanje nema jer postojeća RiTE za 25 godina rada nije nikave ozbiljen investicije imala, a morala je da bi termoelktrana samo svojim radom sebe otplatila od proizvedene struje već do sada sama izgraditi jedan blok termeolektrane i tako misliti na svoju budućnost. Ali mi imamo elektroprivredu koje je dobila od države komletno izgrađene termo i hidroelektrane, koja je dobila prirodne resurse rudnike uglja i rijeke, naprimer RiTE Uglejvik opštini plaća godišnji rentu za rudnik 5 miliona KM. Cijena električne energije se u 2011g na evropskoj berzi kretala 50-60 evra/MWh. Pomnožimo li to sa navedenim brojem MWh dobijemo 89310320 evra.
    Cijena proizvodnje električne energije:
    1900 radnika x 1500KM(prosečna plata sa doprinosima)x12 mjeseci 34200000 KM.
    Kad se ima u vidu kolika je cijena eksploatacije i separacije rude uglja sa njegovim transportom sa drobilane trakam 3 km na termoelektranu, troškovi tekućeg održavanja, redovnih godišnjih remonta, potrošnja električne energije u samom kotlovskom postrojenju na mlinovima uglja, na turbonapojnoj pumpi, hemijskoj pripremi vode i sveukupan takav proračun izvede za identičnu termoelektranu u Gacku. Te se izvedu blilansi stanja i bilansi uspijeha svih hidrolektrana i termoelektrana, jasno se dolazi do zaklučka da je elektroprivreda RS koja je dobila na raspolaganje kompletno izrgađena fabrička postrojenja iz SFRJ, dobila rudnike i rijeke koji nisu svojina elektroprivrede nego države i naroda. A šta je narod koji je 40 godina ulagao u izgradnju dobio zauzvrat, nesposobnu elektroprivredu koja nije u stanju ni sama sebe da izdržava, niti da obnovi u velikoj meri dotrajala postrojenja termoelektrana izgradnjom novog bloka termoelektrane. Podsećamo kompletan dobit, elektroprivrede kako je prikazano u revizornom izvještaju za 2011. iznosi samo 30 miliona KM.
    Dobili smo elekrtoprivredu koja nije u stanju da izgradni ni jednu termoelektranu ni jedni hidroelektranu. Elektroprivreda koje je dobila sva fabrička postrojenja izgrađena će na kraju sve prokockati, ekonomski uništavajući termoelektranu. Elektroprivreda najprofitabilnija provredna grana koja non stop proizvodi ogromen količčine robe koju istovremeni prodaje.
    Elektroprivreda bez stranog investitora i koncesionog gubitka prirodnih resursa ne može da izgradi termoelektranu.

Оставите одговор