Рачуница: Трећина становника РС живи од буџетских примања

Трећина становника Републике Српске, с обзиром на број запослених у јавној управи, полицији, образовању, здравству, правосуђу, те кориснике пензија или неке врсте социјалних давања, зависи од републичке касе. Економисти истичу да је то, с обзиром на стање у привреди, неодрживо, те да је буџету потребно растерећење. Према процјенама Завода за статистику РС, у 2012. години […]

Уторак, октобар 8, 2013 / 09:29

Трећина становника Републике Српске, с обзиром на број запослених у јавној управи, полицији, образовању, здравству, правосуђу, те кориснике пензија или неке врсте социјалних давања, зависи од републичке касе.

Економисти истичу да је то, с обзиром на стање у привреди, неодрживо, те да је буџету потребно растерећење.

Према процјенама Завода за статистику РС, у 2012. години Српска је имала 1,4 милиона становника, од чега је 236.975 радника.

Подаци Завода показују да је на крају марта ове године у јавном сектору била запослена 74.591 особа. Томе треба додати 242.000 пензионера, те кориснике дјечијег и материнског додатака, којих, према подацима Јавног фонда за дјечију заштиту има укупно 34.109, а који су такође на терету буџета. Осим тога, од око 155.000 незапослених, дио њих има неку врсту накнаде, тако да број оних који живе на терет републичке касе достиже 450.000.

Само у области образовања у Српској ради 21.649 особа, у дјелатностима здравствене и социјалне 16.790, у правосуђу око 2.500, а у јавној управи и одбрани 23.679 радника.

Буџет оптерећује и константно повећавање броја његових корисника, а доказ томе је то да је јавни сектор на крају првог квартала ове године имао 1.798 радника више него на крају 2012. године.



0 КОМЕНТАРА

  1. Polovinu budžetara bi trebalo skinuti sa državnih jasala odnosno kredita MMF-a. A Drugu polovinu izložiti konkurenciji nezapslnih Ljudi sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, koji nikada nisu imali priliku da dobiju zaposlenje. Onda bi videlo kako bi lako polovina atrofiranih budžetara otpala pod naletu konkurencije sa biroa. Jednostavno tim ljudima usled lagodnog života po opštinama, bolnicama, školama, državnoj upravi usled prevelike sigurnosti radnog mesta, velike zaštićenosti i još veće neodgovornosti i parazitizma atrofiraju bitne funkcije za kreativan i stvaralački rad, što na kraju krajeva dovodi do urušavanja sistema.
    Ovima koji bi ostali da rade plate prepoloviti a one najveće i tri puta smanjit. Nemogu više to poreski obveznici vući na svojim leđima.

  2. Srbija je sa rezanjem plata u javnom sektoru još jednom pokazuje da je ozbiljna država koja misli na budućnost .

    Za razliku od Republike Srpske koja se može svrstati u kategoriju polukomunistička, polumafijaška i tajkunska banana republika u kojoj jedan čovjek kreditima zadužuje čitav narod i debelo plaća javni sektor kako bi dobijao izbore dok istovremeno kriminal i korupcija uništavaju sve što je zdravo u privredi.

    Vidjećemo do kada 🙂

  3. Tolika adminstracija i uopšte svi zasposleni budžetari su način da se podignuti bezvredni i fiktivni novac od MMF-ovih kredita ubaci u monetarni sistem zemlje. Taj novac mora da se iskoristi za kupovinu uovzne robe na otvrenom tržištu, pošto domaće privrede nema. Tako pune i 70% penzionog fonda, opterećenog duplo večim brojem penzionera iz uništene privrede i vojske. Tako su ubačeni novac iz kredita preko budžetarskih plata potrošen za kupovinu robe 17% iz PDV-a vraća ponovu u budžete. I tako presipanje iz šupljeg u prazno već 10 godina, narod u ovoj državi ima ulogu statera koji samo može sa strane da posmatre šta mu vlast rukovođena globalisitčtičkim projektom radi, dok glavnu ulogu o ovoj predstavi za narod igra vladajuća oligarhija i zapadni kreditori.
    U Grčkoj je to trajalo 15 godina, ali ne treba zaboraviti koliki Grčka ima prihod od turizma i drugih privednih grana koje mi nemamo. U toliko je naš položaj još teži, ne vidi se kraj daljem zaduživanje jer ne postoje snage u društvu koje bi mogle izvršiti pritisak na vlast da se zaduživanje zaustavi. MMF-u i Svetskoj banci ne pada na pamet da obustavi kreditiranje, ali će zato uslovljavati sa rezanjem javne potrošnje, plata, penzija, socijalnih davanja…

Оставите одговор