Милекићева: ЕПРС развија цијелу Српску

Електропривреда Републике Српске протекле године покренула је неколико капиталних пројеката изградње нових хидроелектрана, чиме ствара услове за економски развој Српске, упркос цијени електричне енергије која је међу најнижима у региону – оцијенила је генерални директор ове компаније Бранислава Милекић. Милекићева је истакла да је крајем 2011. и почетком 2012. године, у условима екстремно лоше хидрологије, […]

Уторак, јануар 1, 2013 / 15:58

Електропривреда Републике Српске протекле године покренула је неколико капиталних пројеката изградње нових хидроелектрана, чиме ствара услове за економски развој Српске, упркос цијени електричне енергије која је међу најнижима у региону – оцијенила је генерални директор ове компаније Бранислава Милекић.

Милекићева је истакла да је крајем 2011. и почетком 2012. године, у условима екстремно лоше хидрологије, великих сњежних падавина праћених ниском температуром и појачаном потрошњом електричне енергије, Електропривреда показала пуну снагу и сигурност електроенергетског система Српске.

Она је за лист "Екстра" навела да је 2012. године завршен капитални ремонт термоелектране у Гацку, током којег је реализовано и више инвестиционих активности замјене опреме, чиме је постигнуто повећање поузданости, смањење трошкова експлоатације и одржавања и створени услови за повећање производње електричне енергије.

Говорећи о пројекту изградње хидроенергетског система Горња Дрина, за који су Влада и Електропривреда Српске изабрали њемачку компанију "РWЕ" за стратешког партнера, Милекићева је подсјетила да су планиране четири хидроелектране – Бук Бијела, Фоча, Паунци и Сутјеска.

Она је рекла да су току активности провјере техничких карактеристика и исплативости постојећих рјешења ХЕС Горња Дрина од стране "РWЕ".

"Према Уговору о стратешком партнерству, РWЕ треба да достави прелиминарни извјештај о резултатима прихватања документације до краја јануара, односно коначни извјештај до краја априла. Ови извјештаји ће опредијелити даљу реализацију пројекта. Уговором је предвиђено формирање пројектног друштва у јануару 2013, а почетак радова на изградњи прве хидроелектране у септембру 2014", навела је Милекићева.



0 КОМЕНТАРА

  1. „Eлектропривреда Републике Српске протекле године покренула је неколико капиталних пројеката изградње нових хидроелектрана, чиме ствара услове за економски развој Српске, упркос цијени електричне енергије која је међу најнижима у региону“
    Od ove Milekićeve mi se diže kosa na glavi, dokle više.
    Prirodna dobra su, prema evropskom pravu, javna dobra i ni u kojem slučaju ne mogu da budu u pretežnom privatnom vlasništvu. Prema predloženoj strukturi vlasništva u tački 17. radi se o privatizaciji prirodnog dobra „rijeka Drina“ sa učešćem od 60% inostranog vlasnika što je suprotno evropskom pravu čije postulate i mi baštinimo.
    Ko to još može da da rijeku Drinu 60% stanom investitoru a da za to nije pitao narod a da za to ne postoji studija ekonomske opravdanosti. Neeć Zapad koji je istrošio svoje energente da trpi i gleda kako miimamo energenata za proizvodnju struej narednih 200 godina a da on plaća 6 puta skuplju struju. Da se podsjetimo šta je potpisano u Ugljeviku:
    http://www.capital.ba/wp-content/uploads/
    2012/11/Ugovor.7z
    A šta gospodo bi sa davanjem stranom investitoru rudnika Ugljek na koncesiju 40 godina sa pravom da investitor za tih 40 godina napravi još 600MW kotlovskih agregata sa ovih 600 MW koji navodno počinju od aprila.
    Koliko je olako obećano da će do 2014 početi sa radom nova termoelektrana od 600 MW vidi se i po tome što oni koji su obećali ne znaju da za otvaranje novog rudnog kopa treba najmanje 2,5 do 3 godine.
    A šta je sa tužbom slovenačke elektroprivrede? Šta će biti kada sud presudi da naša elektroprivreda mora platiti slovenačkoj za sav kapital koji su slovenci uložili 80-ih godina a to je trećina kapitala za ozgradnju prvog i drugog bloka u Ugljeviku. Slovence ne interesuje što je sva oprema drugog bloka propala i pokradena a drugi blok nikada nije izgrađen. Oni su u to uložili svoj kapital.
    Da li će termoelektrana moći platiti najmanje 500 miliona KM? A do tada Će Rašid Sardarev sa Komsarom da čeka u zasjedi. A onda će on da nastupi kao spasilac samo da radnici ne ostanu bez posla isplatiti to što bude dosuđeno, i kupiti i rudnik i termoelketranu za 500 miliona
    Tada eć se 1000 radnika termoelektrane naći u čudu ka kad ih njihov voljeni Rapid ostavi na ulici, plate budu duplo manje a struja narodu RS 6 puta skuplja.
    Neće Sardarov graditi novu termoelekranu, čeka se da se ekonomski uništi postojeća.
    Gde će tada biti oni što sada šire laćni optimizam o ogromnim investicijama u „kapitalim projektima“ koje je pokrenula elektroprivreda. Društvmo i naš politički sistem mora počivati na pravnoj odgovornosti. Vidjećmo kakvu će tada pjesmu pjevati Milekićeva i Vlada?
    Ta MIlekićeva je direktor EPRS a izjavljuje kako elektroprivreda vrši kapitalni remont kotlova termoelktrane u Ugljeivku. Ne zna oan šta je termoelektrana
    Kakvih kotlova. Postoji jedan ogroman parni kotao koji je projektovao ruski Tehnopromeksport krajem sedamdesetih godina. Rusi su bivšoj Jugoslaviji isporučili projekat i kompletnu opremu za parni kotao, turbinu, generator… Kompletan projekat gradnju termoelektrane su iznijele jugoslovenske firme.
    I na kraju da sumiramo:
    HE Gornja Drina 60% stranac 40% Republika Srpska
    RiTE Ugljevik „TE-3“ 90% stranac 10% Republika Srpska
    Rudnik „Stanari“: deset miliona KM godišnje koncesione naknada u budžet Republike (a godišnja neto dobit je 300 miliona KM).
    Samo na ova tri projekta stranci će godišnje ostvarivati i iznositi iz zemlje 1,3 milijardi KM neto dobiti. To bi bilo dovoljno da se ostvari materijalno bogatstvo od oko pet milijardi KM i na toj osnovi godišnje zaposli novih 32000 radnika. I onda se pitamo zašto smo ovoliko siromašni i nezaposleni. Još kada se ovome doda sve ono što je do sada koncesiono prodato i što se namjerava prodati! Ako se dozvoli?

  2. I baš nemade ni jedan jedini Hercegovac da bude kadar biti drektor Elektroprivrede u Trebinju nego morade ova spodoba iz Laktaša.

    To baš fino pokazije koliko Mila laktaškog zaboli lijevo mudo za Hercegovinu i narod u Hercegovini pa ni među svojim poslušnicima u Hercegovini nedade nikom da bude direktor Elektroprivrede .

    A poslušnici,poltroni,uliguzi i mutavci glasaju li glasaju za „NJEGOVU KUĆU SRPSKU“

  3. Pitanje je do kada će biti zaštićena. Ona nije svjesna da režimu treba da umjesto njih potpisuje sve štetne ugovre zajedno sa direktorima termoelektrana. U sudskim spisima sidskog spora koji je ČEZ pokrenuo protiv RiTe Gacko nigdje nema ni premijera ni ministara, sami direktori TE i Elektroprivrede, oni će robijati. Takva ista situacija je i sa RWE i Comsar energy potpisivali su samo direktori termoelektrana i elektroprivrede. Tako se sada i Mišković vadi da on ništa nije potpisivao nego njegovi direktori.
    Milekićka i Anto Gajić iz RiTE Ugljevik neka se sprema ne doživotno robijanje. Mi sa Frontala koji smo ih na vrijeme upozoravali ćemo ih posjećivati u zatvoru.

Оставите одговор