22:13 Најгори: Два деветнаестогодишњака из Белгије ухапшени због кријумчарења мрава18:41 Док се у Украјини хладно ратује, Запад се спрема за повратак на руско тржиште14:21 Џендерлуци из Небеске Србије: Први пут на једном лету, сво особље у авиону биле жене14:17 Лавров: У Сумију смо гађали састанак војних званичника НАТО и режима у Кијеву14:11 Кошарац о високој политици: Русија не утиче малигно, већ ЕУ и бивша америчка администрација13:35 Горан Петронијевић: Неко из Хашког Механизма треба провјерити Караџићево стање у затвору13:32 Ухапшени двадесетчетворогодишњаци у Брчком: Пуцали, па оптужени за покушај убиства13:27 Вашингтон и Брисел сада мало ипак преговарају о тарифама и, кажу, добро им иде18:12 Илон Маск против Опен АИ: У име човјечанства или личног профита?16:09 Киргиски пуковник: НАТО не може да замјени Русију у бившим републикама СССР

Ако поскупи долар, кредит ће бити омча око врата Српској!

О детаљима новог кредита који Република Српска подиже у доларима зна се довољно детаља. У питању је сума од 300 милиона, и биће добијена од инвестиционог фонда ГБЦИ, који постоји мање од двије године. Познато је и да за то вријеме нису направили властити сајт, а да им је сједиште у трговачком центру на Флориди. […]

среда, октобар 21, 2015 / 07:01

О детаљима новог кредита који Република Српска подиже у доларима зна се довољно детаља. У питању је сума од 300 милиона, и биће добијена од инвестиционог фонда ГБЦИ, који постоји мање од двије године. Познато је и да за то вријеме нису направили властити сајт, а да им је сједиште у трговачком центру на Флориди. Рок отплате је три године, а камата три одсто.

Према службеном гласнику, кредит ће бити употријебљен за докапитализацију ИРБ, што је друго име за крпљење рупа у буџету. Према објашњењу министра финансија Зорана Тегелтије, кредит ће осим за исплате пензија и плата у јавном сектору, ићи на отплату неповољнијих кредитних аранжмана, што је индиректно признање да се раније није питало када се и како задуживало, разним емисијиама обвезница и трезорских записа.

Парадоксално, Тегелтија је као највећи успјех приче око кредита навео што је у питању самостално задуживање Српске, за које нисмо морали да тражимо одобрење БиХ!
И док неки коментаришу како је овим кредитом СНСД “купио мир” и новом финансијском инјекцијом трасирао побједу на локалним изборима, уопште се не говори о потенцијалној опасности коју носи доларски кредит.

Наиме, вриједност кредита у маркама износи 511 милиона, али то не значи да се та цифра неће повећати. Долар је током ове и прошле године растао у односу на евро. Посебно у јануару 2015, више од шест одсто, што је његов највећи мјесечни скок у претходне двије и по године. Тренд раста долара се очекује и убудуће, па се прогнозира да ће сљедеће године достићи евро, што се није десило од 2002. године. У том случају, умјесто садашњих 511 милиона марака, дуг Српске би порастао на 587 милиона, дакле 86 милиона марака – практично ни за шта.

Ни на нешто дужи рок (наредне 3-4 године) се не предвиђа боља ситуација: Због упумпавања 1.100 милијарди евра очекује се његов даљи пад. Са друге стране, амерички ФЕД због раста америчке привреде повлачи дио долара из оптицаја и остаје на курсу подизања каматних стопа, што гарантује раст долара. Будући да је марка везана за евро, и у тим валутама је већина прихода у Српској, враћање кредита биће изузетно тешко.

Историјска лекција каже да је СФРЈ банкротирала 1983. због враћања доларских кредита из 70-их година, након „дивљања“ курса долара у то вријеме, јер су њени приходи били углавном у њемачким маркама. Да ли се такав ризик поново исплати?



0 КОМЕНТАРА

  1. Opet o ekonomiji neko ko nije ekonomista?

    Kakva je ovo priča – trend rasta dolara se očekuje i u budućnosti? Pa još i procjena da će dolar dostići evro?

    Da – to je sasvim moguće, baš kao što je sasvim moguće i da će vrijednost dolara pasti. Nema ekonometrijskog modela koji može sa sigurnošću tvrditi šta će se na svjetskim tržištima novca dešavati za 3 mjeseca, 3 godine ili 3 decenije.

    Ako je autor teksta siguran u svoju priču neka lijepo uloži u kupovinu dolara pa ću da mu vjerujem. Neka sve što ima proda i za dobijene marke kupi dolare. Neka ubijedi i svoje komšije, prijatelje i rodbinu u tu priču i neka se obogate za kratko vrijeme. To bih poštovao.

    Ovako kako jeste – autor jaše na krilima jeftinog populizma. Tvit je bio dovoljan.

  2. Šta kažu u Kokakoli:

    NJUJORK, Profit i prihodi američkog proizvođača bezalkoholnih pića Koka-Kole potonuli su u trećem poslovnom kvartalu u svjetlu jednokratnih troškova povezanih sa programom rezanja troškova u kompaniji, kao i snažnog dolara.

    Ako oni kažu da je sada dolar snažan onda bi to možda moglo da znači da će vrijednost evra rasti. Baš kao što raste u zadnjih 6 mjeseci. Na minimumu je bila u martu 2015. Vrijednost evra je od tada porasla za nekih 6-7%.

    Da smo kredit uzeli prije 6 mjeseci, sada bi smo bili u plusu 3%.

  3. Ako oni kažu da je sada dolar snažan onda bi to možda moglo da znači da će vrijednost evra rasti. Baš kao što raste u zadnjih 6 mjeseci. Na minimumu je bila u martu 2015. Vrijednost evra je od tada porasla za nekih 6-7%.

    —————————————

    ex-1978, 22.01.2015. 19:09:39 [138746]
    Prognoze „analitičara“ za novo štampanje ECBa su išle na fantastičnih 550 međutim lole su se odlućile na čitavih 1000 milijardi. Kaže njihov Predsjednik Dragi kako su tržišna očekivanja sada vrlo dobra… e pa pizda ti materina ona lažljiva kako onda da ti je valuta otišla u Qrac? Kako onda da ti je Švajcarac skočio 30% nema tome ni 10 dana? Kako onda da si prije 5 godina sa Švajcarcem bio na 1,5 a sada si na 1.

    ex-1978, 22.01.2015. 20:24:27 [138762]
    Evro je nakon ovih 1000 milijardi, u odnosu na dolar pao na svoj jedanaestogodišnji minimum. Naravno! Amerikanci imaju Gugl, Epl i fraking. Evropa ima radnu sedmicu od 35 sati.
    ——————————————————————

    Toliko o prognozama.

  4. Какви су ово економисти?!

    Долар је у односу на евро (марку) постигао рекордну вриједност и сваки паметан економиста ће тада узети кредит у доларима.

    Да су они који су узимали кредит у швајцарцима узели креит у вријеме када је франак имао рекорну вриједност у односу на евро не би имали проблема.

    Очито је да телалук критикује Додика што није доларе узимао када је његова вриједност била мала???!!!

    Издајнике у затвор!

  5. Kao da briga Doleta sta ce bit za koju godinu.Njemu je bitno da jos malo vlada i za put da trazi Exsil.Vidis koliko se priklonio Vucicu ,a Nikolic mu je sada svetimja.Poveo je i Kustu.Svasta cini ova Politika,
    Mozda on zna da dolar svakako nema pokrica i da se moze nastampati koliko god hoces.Jedino neznamo kakva ce biti cijena nafte,ali kakve to sve veze ima. RS se zaduzila toliko da joj vise ni BiH nemoze pomoci.Osim ako se Dodik ne ujedini sa Bakirom pa zajedno zatraze Azil kod Erdogana.
    Nije sala .Sve je moguce.

  6. Ex,
    blamiranju, čijem blamiranju?

    Prije devet mjeseci si pričao o propasti Eura, o tome kako ćemo propasti ako nam valuta ostane vezana za euro.
    Eto ti gore tvojim makroekonomskih komentara o tome kako je euro otišao, kako sam kažeš „u Qrac“,
    kako je euro na jednaestogodišnjem minimumu u odnosu na dolar i kako će evropu sjebati 35 radna sedmica,

    eto te čovječe, pročitaj sam svoje riječi, pa ti si tada ovdje tvrdio da će dolar i dalje rasti u odnosu na euro.

    A sada,
    pričaš da se ovaj kredit trebao uzeti prije šest mjeseci, jer eto „Nema ekonometrijskog modela koji može sa sigurnošću tvrditi šta će se na svjetskim tržištima novca dešavati za 3 mjeseca, 3 godine ili 3 decenije.“

    Dakle, pametniji si, to je pohvalno, ali znači da ni ti, pa čak ni simo ne može znati kako će stojati dolar za tri godine kada se kredit bude trebao vraćati.

  7. @ češnjak, 22.10.2015. 12:10:52

    Ja te krstim a ti prdiš.

    Evro je izgubio 30% svoje vrijednosti. To je samo nas u BiH koštalo nekih 5 milijardi maraka. Pisao sam o tome na frontalu.

    Cijenim da je gubitak vrijednosti od 30% = odlazak u Qrac. U martu mjesecu je odnos između evra i dolara bio na minimumu. Dakle, tačno sam u januaru predvidio da će evro padati i padao je sve do marta. Od januara do marta izgubio je 10% vrijednosti u odnosu na dolar. Nakon marta evro se oporavlja. Do danas se oporavio nekih 6% i približava se vrijednostima iz januara mjeseca.

    Niko ne može sa sigurnošću znati kakav će odnos dolara i evra biti za tri mjeseca a o tri godine potpuno je besmisleno govoriti. Činjenica je da evro stoji nisko i da pokazuje tendenciju oporavljanja.

    Naravno da nigdje nisam napisao da je kredit trebalo uzeti prije 6 mjeseci.

  8. Evro je izgubio 30% svoje vrijednosti. To je samo nas u BiH koštalo nekih 5 milijardi maraka.
    ——————————————————————-

    Lupetaš brate ko nepotkovano kljuse.

    Šta smo izgubili?
    Gdje smo izgubili?

    Euro varirao u minus pa plus, naša bilansa se nije mijenjala. „Nekih 5 milijardi“ su fiktivni obračun između dva proizvoljno određena termina. To nije para, ali tebi to dobro zvuči, kao što i sada pokušavaš priču o kreditu u dolarima pravdati sa trentnim rastom eura, istovremeno se hvalieći kako si predvidio dvomjesečni pad eura – zbog 35 satne radne sedmice.

  9. „Kaže njihov Predsjednik Dragi kako su tržišna očekivanja sada vrlo dobra… e pa pizda ti materina ona lažljiva kako onda da ti je valuta otišla u Qrac?“

    Čovječe, tvoje riječi,
    u trenutku kada čovjek kaže da su „tržišna očekivanja vrlo dobra“ ti ga šalješ u pidu maetrinu i proglašavaš propast valeute „u qurac“ć

    Kada se ispostavi da su tržišna očekivanja vrlo dobra“ i da se euro oporavlja ti se hvališ kako si u januaru predvidio dvomjesečni pad.

    Budi iskren – kome nije smiješno?

  10. Није небитно ни кајо ће се мијењати курс долара, али много битније је да ће се кредитна средства искористити да се покрпају рупе из прошлог времена и нове које се планирају свјесно у 2016. години, а не за привредни раст, који би отплатио кредит и створио вишак.

  11. Тзв. Велику брате, ви очито са мном имате неки проблем од раније, па ми се овако обраћате с новог ника.

    Не знам зашто бих ја вама, анонимном интернетлији, полагао рачуне о мом занимању. И какве то има везе? Ви можете да наишере шта тачно није у мом коментару, а док се не представите ми можемо сматрати да сте бигер, савијач жице.

    Ја написах да није небитно како ће се кретати
    курс, али је битније да ли од 300 милиона можемо направити 350 милиона долара.

    Предсједник Додик и потписник Тегелтија рекоше јавно да се покривају рупе из 2015. и 2016. године, да ће дио ићи за ИРБ, дио да се покрију веома неповољни кредити које су већ узели, а нигдје нико не рече да ће дати све у пољопривреду.

    Можда ви сугеришате да се власти требају коцкати новцем грађана, па ићи на долар као на „све или ништа“? Зар мислите да је стварним власницима новца свеједно ако долар буде падао? Можда и јесте, уколико је то новац опљачкан за унуке и њихових унука унуке од грађана Српске?!

  12. češnjak, 22.10.2015. 12:34:23

    “Šta smo izgubili?
    Gdje smo izgubili?“

    Изгубили смо тачно онолико колико је наштампано евра без покрића јер је наша марка везана за евро.

    Пошли Симо и Ханс у кафану. Симо у џепу има 100 КМ, а Ханс 50 евра.
    Рачун у кафани цирка 220 КМ, умјесто 200 како су очекивали. По добром западном обичају свако плати свој дио. Симо даде својих 100 КМ и позва пријатеља да му донесе још 10 КМ, а Ханс даде својих 50 евра па оде у штампарију, одштампа 5 евра и даде конобару.

    Наравоученије: Симо доњи 10КМ, Ханс на нули.

  13. симо,

    ханс је онда дао 107,5 марака, ти 110,цех је 220 марака, изгледа да ће вас конобар морати псовати-карати, ем што сте мање дали, ем што нема бакшиша.

    По његовој причи, изјебали сте га добро јер сте стално напрдивали.

    Наравоученије, пази кад рачунаш, друго наравоученије, Симо лош 110 марака, Ханс 50 еура, не видим ја у овом рачуну минуса од само десет марака.

    Што се забавих.

    Поздрав.

  14. Ма да, шта ми знамо о економији, џаба наше дипломе и магистратуре, то најбоље знају они који су завршавали пољопривредну школу смјер месар. То су експерти, још када им помажу наставници енгласког језика и Апеирона заслужни питомци? Ихаха! То ће бити кредит за процват РС.

  15. „Пошли Симо и Ханс у кафану. Симо у џепу има 100 КМ, а Ханс 50 евра.
    Рачун у кафани цирка 220 КМ, умјесто 200 како су очекивали. По добром западном обичају свако плати свој дио. Симо даде својих 100 КМ и позва пријатеља да му донесе још 10 КМ, а Ханс даде својих 50 евра па оде у штампарију, одштампа 5 евра и даде конобару.

    Наравоученије: Симо доњи 10КМ, Ханс на нули.“

    Jedino naravoučenije ove priče je da Simo monetarne sisteme i bankarstvo razumije tačno onoliko koliko je i njegova baba razumjela.

    Lijep pozdrav

  16. Евро и са њим повезана марка су на свјетском тржишту новца изгубили на вриједности. То значи да је ручак два пријатеља раније коштао 200 КМ, а сада кошта 220 КМ.

    Ханс може одштампати додатних 10 КМ и ником послије ручка не остати дужан, док Симо мора у дуг.

    Врло једноставан примјер, тако ме је учила баба.

  17. Simin primjer i nije baš najbolji jer umanjuje razmjere doštampavanja evra.

    Umjesto 200 maraka, račun je izašao 250. Hans je sebi naštampao 60 maraka, ostavio bakšiš konobaru i kao dobar drug pozajmio Simi 30. Sad Simo duguje Hansu. Hanas boli kurac – smije se i konobaru i Simi i čeka da mu Simo vrati 30 KM. Račun u kafani ga izašao 70 maraka. Duplo manje nego Simu.

    U našem konkretnom slučaju… za naše devizne rezerve u martu 2015. smo mogli kupiti 30% manje kineske tehnike, japanskih auta, brazilske kafe, kanadske celuloze, švicarskih ljekova… to je 5 milijardi maraka. Toliko nas košta to što nemamo CB.

  18. Drastičan pad vrijednosti evra doveo je do velikog skoka prodaje njemačkih auta u Kini. Mercedes je u Kini povećao prodaju za 20%. Međutim, nije to dovoljno. Svijet ima odgovor na takvu EU politiku. Neće Kina mirno gledati kako se pojačava prodaja automobila a njena auto industrija bilježe pad. Neće mirno gledati jer je takve monetarne udare relativno lako amortizovati.

  19. drazen78bl,

    Gluposti.
    Ne znam zašto bih ja imao problem sa vama, skoro i da ne komuniciramo. Nemojte da patetišete i tražite sažaljenje ostatka.
    Samo sam pitao kako to kada se uzima kredit da nije toliko važno uzeti u obzir kako će se mijenjati kurs dolara. To je amaterska izjava, što ne znači da naš ministar nije amater.
    Možete kredit uložiti u proizvodnju procesora najnovije generacije ali ako vam se desi „švajcarac“ ni Bog sa neba vas neće spasiti.
    Za proizvodnju mlijeka sam naveo onako slučajno pošto je tema aktuelna a naši proizvođači prave dobar posao i siguran sam da niko nema kredit koji je vezan za „švajcarca“ jer sad ne bi izvozili sigurno.

  20. „za naše devizne rezerve u martu 2015. smo mogli kupiti 30% manje…“

    – Smo mogli, ali nismo. Pare su na kamari i moguće je da na kraju godine robna vrijednost novca ostane ista kao na početku godine. Ali opet to znači da mi nismo izgubili 5 milijardi.

    Hansove odštampane pare očigledno vrijede na svjetskom tržištu i konobar će opet rado dočekati Hansa, a Simo ionako ide u kafanu samo da špijunira ko ondak na slavi.

  21. Чешњак,

    можеш ти превтрати како хоћеш, али је економски злочин доводити државу (ентитете) у позицију да мора узимати скупе кредите, док у исто вријеме та иста држава има могућност одштампати новац са покрићем.

    Овдје је све јасно. Иде се на рушење Додика по сваку цијену. Није се могло политички, сада се иде на економско исцрпљивање, блокирање, све у циљу да се Додик сруши, прекомпонује политичка слика БиХ, а када се то све заврши онда ћеш ти бити први који ће рећи:“Па ми имамо пара, треба их само одштампати“.

    То што љигавци из СзП учествују у сламању кичме РС је други пар опанака. То ћемо ми Срби међусобно ријешити.

    Зар љигавије може бити ишта него Босићево јучерашње мољакање америчке амбасадорке да се блокирају средства из доларског кредита.

  22. Дај болан Чешњак, мани се шупље…

    Није ФБиХ мање дужна због тога што што се тамо води боља политика, него је у ФБиХ ушло толико страних донација у односу на РС да је право економско чудо како та разлика дуга по глави становника није и већа.

    Управо је податак којим ти бараташ доказ да се неке ствари смишљено раде и да је процјена да су се сад створили услови за сценарио који сам описао.

    Прошле године у фебруару није успјело преношење немира из ФБиХ у РС, па се сада иде другачије.

  23. У СзП је ушла нервоза јер је послодавац рекао да 20. годишњицу Дејтона РС не смије дочекати мирна и уређена.

    20. годишњица Сребренице која је изгледала као зицер, искочила је из сценарија, па се ова шанса не смије прокоцкати.

    Зато се Чави привиђа апартхејд, а Мехти Аушвиц.

  24. @ češnjak, 23.10.2015. 10:23:44

    Hansove pare vrijede manje. Prije 3-4 godine ako bi Hans poželio da se slika na Kineskom zidu trebalo mu je 1000 evra. Danas ako poželi isti aranžman mora izdvojiti 1300. Hansova je plata ostala ista. Hans je danas manje bogat. Razlika između njegovog i bogastva Huana sa Jancekjanga sve je manja i manja.

    @ veliki_brat, 23.10.2015. 11:39:16

    Odakle si ti Veliki brate? Kod nas je CB nezavisna institucija koja radi na principu/mehanizmu karensi borda. To isključuje svaku mogućnost vođenja bilo kakve monetarne politike i uticaja politike. Mi smo vezani za evro a vrijednost evra propada. Propadamo i mi. Sa tim što nemamo te novoštampane evre da krpimo rupe nego se moramo zaduživati. U dolarima.

  25. veliki_brat, 23.10.2015. 13:05:25

    Када је стање идеално економисти препоручују да у оптицају буде 5% више новца него што је подлога. Тих 5% производи благу једноцифрену инфлацију која је здрава за извоз.

    У нашем случају ми можемо наштампати 1.000.000.000 КМ да дођемо на нулу што би требало бити јуче урађено, а о ових 5% прекорачења би се дало поразговарати јер треба бити опрезан.

  26. @ veliki_brat, 23.10.2015. 13:05:25

    BiH nema CB. BiH ima karensi bord. To je prost mehanizam. Zbog toga nas muči deflacija. U Srpskoj iznosi 2,1% na godišnjem nivou. Za razvoj je optimalan nivo inflacije od 2-3%. Jedan procentni poen deflacije za privredu je gori od 10 procentnih poena inflacije. Grozno je raditi bilo šta u doba kada ti deflacija dodatno poskupljuje ionako skup novac i kada ta ista deflacija sputava potrošnju i potražnju.

    Ako ti ništa od ovoga nije jasno onda je besmisleno da ti pišem o monetarnim agregatima.

  27. Велики брате, треба вам друга диоптрија. Ја сам написао да „НИЈЕ НЕВАЖНО ни како ће се долар кретати“, a не да „није важно“, што покушавате да ми импутирате.

    Волим Фронтал, јер се на свакој здравој расправи може нешто научити. На овој теми сам научио да је Ханс Симин загонџија, а Симо Хансов фурунџија, што значи да је Симо биполарни хомчина. Преферира тројке, па зато поведе малог алкоса из Дервенте на оргије у Западну Европу и САД. Ако, ако, преко тог геј лобија могао би нам излобирати још који кредит. Нпр. с Британских Дјевичанских Острва или из Белизеа.

    Симо, Симо, „кичма се ломи“ Додику, a не Српској, јер Додик није једнако Српска. Никад било нити ће бити.

  28. „Велики брате, треба вам друга диоптрија. Ја сам написао да „НИЈЕ НЕВАЖНО ни како ће се долар кретати“, a не да „није важно“, што покушавате да ми импутирате.“

    Možda je samo nesporazum. Želio sam reći da je važno i kretanje kursa i namjena kredita i da se ne može reći da je jedno važnije od drugog, to samo govore oni koji se ne razumiju u tokove novca, kao naš ministar „para“.

    ex-1978,
    Naravno da mi je jasno kao i to šta su monetarni indikatori. Samo utvrđujem da li ste relevantan sagovornik.

  29. Prvo, neki tipični Simo za Kejp Taun nije nikad ni čuo.

    Drugo, za istu količinu evra se danas može kupiti 10% više randa nego prije godinu dana, stopa inflacije im je sigurno jednocifrena, pa ako Simo i Hans zapale u Kejp Taun još će i dobro prođe sa tom večerom.

    Treće brazilski real je tokom proteklih godinu dana pao prema evru i znatno više od 10%, pa ni ta kafa nije problem, jebiga, i ona je jeftinija za te „bijednike“ koji rade za evro.

    Četvrto, ne moraš kupovati kineski džemper, možeš i turski. Turska lira prema evru? Da ti ne ponavljam ovo ispred, isto je za sve valute takozvanih emerging marketa. Znatno su pale prema evru u posljenjih godinu dana, osim kineske valute kojoj cijenu ne određuje slobodno tržište, već ju Komunistička partija pokušava držati vezanom za dolar, pa opet i njoj vrijednost pada prema dolaru, ovog ljeta su radili dva podešavanja obarajući je. Kako im rast bude usporavao, još će je obarati.

    Peto, umjesto Samsunga možeš kupiti druge vrhunske telefone za mnogo manje novca. Samsung i Apple su za one koji imaju jako mnogo novca.

    Šesto, prvo uporno pišeš da je naš problem deflacija, a sada odjednom kukaš kako je sve poskupilo debelo. Možeš li da se odlučiš šta je onda ovdje: deflacija ili debeli rast cijena?

    Postoji li još nešto što te muči, pa da ti probam pomoći?

    Lijep pozdrav

  30. @ immortal, 23.10.2015. 20:54:15

    Sve što sam naveo se prodaje/kupuje u dolarima: kafa, pamuk, tehnika. Naša deflacija je posljedica smanjenja tražnje i karensi borda. Posljedica je internih faktora. Kinezi reaguju na bjesomučno štampanje, prvo dolara a zatim i evra. Kineske stope rasta su pusta želja Amerikanaca i Nijemaca. Suština priče je da se razlika u bogastvu prosječnog Kineza i prosječnog Nijemca/Amerikanca smanjuje.

    Tvoja priča o babama i pomoći podrazumjeva standardan srpski seljački odgovor – marš u pizdu materinu!

  31. Elem, idemo dalje. Ne znam koliko smo daleko od realizacije ovog kredita u dolarima i ne znamo pod kojim uslovima se pare uzimaju ali znamo da od prije 2 dana evro opet pada. Dragi je najavio novo štampanje evra, tj. izrazio je spremnost na to. Sa druge strane Amerikanci najavljuju povećanje kamata u decembru. Najave će možda postati konkretnije već u toku naredne sedmice. Ako do toga dođe – evro će padati.

    Trka u zaduživanju se nastavlja. Mi trpimo posljedice.

    Evrozona je u septembru opet ušla u minimalnu deflaciju 0,1% i upravo to je opravdanje za dodatnu emisiju evra. Da mi imamo CB i da je vođena istom logikom – u novčani sistem bi nam se upumpalo mašala maraka. Naša je deflacija 20 puta veća od one u evrozoni. Kredite bi smo vraćali bez dodatnog (znatno manjeg) zaduživanja po bijelom svijetu.

  32. „Da se razumijemo ti nisi bolestan kao ova dvojica iznad.“

    Da se razumijemo, možda sam ja i bolestan i bezobrazan, ali to ne mijenja na stvari da si ti seoski junac koji rafalno piše gomilu gluposti među kojima ponekad nabodeš ponešto tačno. Naletio si na nemoć da objasniš zašto ručak u Gelzenkirhenu ne mora da poskupi 10% (i nije) kada evro deprecira prema dolaru 30%, pa si onda probao restoran da prebaciš do Kejp Tauna. Pa sam ti onda lijepo objasnio zašto si tek tu promašio, a ti onda hoćeš silom da nametneš laž da se tamo ručak plaća u dolarima. Nemaš pojma o pojmu o međusobnom odnosu valuta, pa misliš da ćeš biti pametniji ako malo propizdaraš. Samo si veća seljoberčina.

    Vidim da si poranio da još jednom pokažeš kolika si neznalica. Misliš da CBBiH može kao ECB upumpati mašala maraka i tako nas riješiti dugova. Problem tvojih rupa u znanju je da dodatni novac u monetarnom sistemu posmatraš kao dar, a ne kao dug, da i ne govorim kako se očevidno hvataš poneke izolovane makro varijable (za ovu priliku ti se nešto svidjela stopa inflacije), a uopšte ne uzimaš u obzir postojeću imovinu i tekuće i buduće novčane tokove i platne bilanse onih koji dodatni novac ubacuju (ili bi to rado uradili). Prvo moraš nazad kod učiteljice, pa se onda probaj malo manje provaljivati. Tu će ti trebati vremena. Da prestaneš biti seljačina, možeš probati odmah.

    Lijep pozdrav

  33. @ immortal, 24.10.2015. 09:14:36

    U pravu si taman onoliko koliko su državljani BiH ove godine izjeli mesa i popili vina u kafanama Kejp Tauna. Griješiš taman onoliko koliko smo kupovali bijelu tehniku, pamuk, igračke, kafu. Sve smo to platili u dolarima. Odnos ti je dakle milion grešaka i jedan pravilan sud – ako ne i gore od toga.

    O značaju CB za funkcionisanje privrede dovoljno govori činjenica da je praktično svi imaju. Mi smo u onaj 1% svjetske populacije koja eto nema CB. Cijenim da smo budale zbog toga. Dodatni novac u monetarnom sistemu bi nas doveo do optimalne inflacije od 2-3%. To je i zadatak CB. Priču o daru i dugu – mačku o rep okači. To što te ne zabrinjava deflacija vjerovatno znači da si budžetlija?

  34. Dolar je stvar prošlosti. Njegova jedina vrijednost je bila zasnovana na ‘Povjerenju’, međutua, danas svijet nije što je nekad bio, povjerenje zadobijaju neki novi igrači na svjetskoj sceni, oni koji imaju stvarnu a ne fiktivnu moć.
    Slava Rusiji, Kini i multipolarnom svjetskom poretku!

    P.S. Uzmite te pare od lopova ionako ih niko neće vraćati.

  35. Kejp Taun si ti potegnuo ne bi li kao mudra seoska lola ispao macan i našao mjesto gdje je leskovačka mućkalica poskupila 10% zato što je evro deprecirao 30% prema dolaru. Nikakvog Kejp Tauna nije trebalo ni da bude. Ovo što dalje navodiš je samo slijed tvojih jednodimenzionalnih pogleda. Ako baš sve cijene hoćeš da iskazuješ u dolarima, izvoli. Ali to uradi do kraja i nemoj da se praviš da je dolar ojačo samo prema evru. Ojačao je i prema kafi, pamuku, nafti. Tona kafe danas je 30% jeftinija iskazano u dolarima nego prije godinu dana. Barel nafte je 50-60% jeftiniji u dolarima nego prije godinu-godinu i po, bijela tehnika nije roba pa je o njoj teško na ovaj način pričati, ali ako baš hoćemo da je gledamo kao robu do danas nije bilo da se vrhunski laptop ili smartfon (posmatrani dale kao roba) mogu kupiti za po 500 maraka. Danas mogu. Koliko je tvoj pogled disonantan najbolje pokazuje to da je u tvojoj glavi „došlo do debelog rasta cijena, a naš problem je deflacija“. Valjda ti je jasno da to nije moguće istovremeno.

    Moj je novac odavno izvan dometa lokalnih baraba i mene ne zabrinjava ništa, pa ni deflacija danas ni inflacija da se sutra desi. Kao posmatraču sa strane mi je simpatično do žaljenja tvoje očekivanje i očekivanja inih režimlija da se štemanjem monetarne vlasti (pazi sad ovo: onako kako to radi ECB!!!) na zelenu granu dođe u jednoj od najkorumpiranijih i najlopovskijih država koje uopšte postoje na svijetu čiji pater familias je u dva mandata razjebao skoro milijardu maraka koje je bukvalno na dar dobio od Srbije. Dar je spržio u dim za manje od 8 godina, a da nije učinio ništa u reformi bilo čega u ovom društvu. Nagradno pitanje glasi: koliko vremena bi ološu i kriminalcu koji je nažalost i predsjednik RS trebalo da razjebe miljardu iz deviznih rezervi? Štemanjem monetarne vlasti (da upumpava mašala novca zemlja sa permanentim dvostrukim deficitom onako kako to radi druga najveća privredna mašinerija svijeta!!!) da popravite zemlju u kojoj je na čelu izvršne vlasti smjehotresna Željka Cvijanović koja o vladi zna koliko i ona tvoja baba koja te učila ekonomiju? Štemanjem monetarne vlasti (da kao i ECB uradi zemlja sa svim svojim fondovima i preduzećima na izdisaju!!!) da se popravi stanje u društvu gdje su u prvom redu zakonodavne vlasti Kovač i Višković, a u drugom Spomenka Stevanović!? Sve što bi mislioci kao ti postigli je da spoljašnji dug radi namicaja likvidnosti za potrošnju I NIČEGA DRUGOG zamijenite unutrašnjim (u darove ti se tatko od države usrao, nema više) pa da se onda najgori ološ (i budžetlije kao kolateral, kao muva koja ide na slonu) izgotive još nepunih osam godina, a onda da CB ostavi kao što ostavlja i ove banke koje su im bile na dohvat ruke. Istorija centralnog i komercijalnog bankarstva Balkanaca (ergo i Srba) ima samo jednu pouku – ako ste ološ i bagra proćićete dobro, ako ste normalan građanin najebaćete najstrašnije.

    „Nema centralne banke“ je posljedica, a ne uzrok naše budalaštine. Kad nestanu uzroci, nestaće i posljedice. Obrnuto nikad nije išlo, pa nikad neće ni ići.

    Lijep pozdrav

  36. @immortal, 24.10.2015. 14:31:20

    Eto vidiš kak’i smo mi ljudi. Mora te čovjek poslat u pizdu materinu da bi se ti uozbiljio. Uspio sam. Uozbiljio si se.

    Uozbiljio se jesi ali u Kejp Taunu bio nisi. Da si bio tamo znao bi da je onaj račun u onoj kafani za 7-8 godina, sa 100 otiš’o na 250 randova/ZARova. Da si manje narcis znao bi da se JAR sa krizom bori baš onao kako su na učili u školi. Kad stegne kriza, ti popusti monetarne uzde. Nivo duga im je ostao nizak. Rade po knjigama, rade suprotno od Amerike i Jevrope. Kao posljedicu imaju inflaciju koja se kreće između 6 i 10% na godišnjem nivou. Teret krize nose aktuelne generacije, ne prenosi se teret krize na unučad.

    Naveo si gore neke robe. Svaka od navedenih ima svoje razloge zašto su cijene takve kakve jesu. Laptopi i smartfoni se danas kupuju na kilo. Nije to više nikakva ekskluziva. Sirova kafa je sirovina, zbog odnosa ponude i tražnje i velikih deficita zemalja izvoznika – na rasprodaji je… itd.

    Ostalo je ti je standardna šuplja priča. Pljuješ i napadaš ljude kojih nema, koji se ne mogu braniti i ništa više od toga. Ne predlažeš ništa o čemu bi se mogla povesti rasprava.

    Eto ja predlažem da vratimo CB pa da nam CB naštampa maraka taman da izađemo iz deflacije od 2,1% i pređemo na istu toliku inflaciju. Za ta sredstva neka ravnopravno konkurišu javni i komercijalni sektor. Kao rezultat ćemo imati duplo manji trošak zaduživanja za privrednike.

    Svoju priču o posljedicama i uzrocima – mačku o rep okači.

  37. Ja sam sve vrijeme ozbiljan, kao što si i ti sve vrijeme seljačina. To nam je prirodno stanje stvari.

    Da i ja zaključim, pa da se odjavim sa ove teme.

    Ne vjerujte blentonjama koje misle da su ručak u Trnu i Gelzenkirhenu, a nafta, pamuk, kafa, celuloza i sl. bilo gdje u Evropi poskupili zato što je evro deprecirao 30% prema dolaru. Sve su to informacije koje su vam nekoliko klikova daleko i sami možete da ih provjerite. Inflacija ne mora biti jednako deprecijacija.

    Monetarna vlast je zadnja koju treba popravljati u BiH. Prvo se treba obračunati sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom. U ta tri stuba vlasti se nalaze uzroci propasti.

    Ovo iz prethodnog pasusa je uzaludno, jer društvo izgrađeno pretežno od seljačina koje predvode seljačine je osuđeno na propast. Seljačka filozofija i politika ne vode napretku, nego ostavljaju pustoš. U doglednoj budućnosti ovdje se to neće promijeniti, ma koliko to neko htio.

    Lijep pozdrav

  38. NA SVJETSKIM valutnim tržištima prošloga je tjedna tečaj eura prema dolaru pao na najnižu razinu u dva i pol mjeseca, nakon što je Europska središnja banka (ECB) poručila da bi mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku.

    Tečaj eura prema američkoj valuti potonuo je prošloga tjedna 2,9 posto, na 1,1018 dolara, najnižu razinu od početka kolovoza.

    Euro je oslabio i prema japanskoj valuti, za 1,3 posto, na 133,80 jena, najnižu razinu u mjesec dana.
    Dolar je, pak, ojačao prema ‘japancu’, pa mu je tečaj skočio 1,7 posto, na 121,45 jena.

    Najveći tjedni gubitak eura prema dolaru od svibnja posljedica je najave Europske središnje banke da će njezini čelnici na sjednici u prosincu razmotriti trebaju li uvesti dodatne poticajne mjere.

  39. @ immortal, 25.10.2015. 09:01:44

    Zajeb’o si se. U Kejp Taunu je sve poskupilo. Debelo. Rezultat je to borbe JAR protiv krize. Baš kao što je pad vrijednost evra rezultat borbe EU protiv krize.

    Pamuk je zbog pada vrijednosti evra poskupio 25%. Od marta mu cijena izražena u evrima lagano pada ali nakon nove najave budućih mjera monetarnih EU vlasti – cijena će ponovo rasti.

    Kafa je zbog pada vrijednosti evra poskupila 20%. Cijena kafe ima svoj sezonski karakter. Zbog štampanja evra – sezonski trend pada cijene potpuno je izostao.

    Tvoja ideja da nam ne treba monetarni suverenitet glupost je i bezobrazluk. Razumljiva je s obzirom da je izrečena od strane rezigniranog tipa koji u ovoj zemlji niti privređuje, niti pare drži.

    Matematika je kristalno jasna – zadatak monetanih vlast je da drže inflaciju na optimalnih 2-3% na godišnjem nivou. Time bi smo trošak zaduživanja prepolovili. Podstakli bi potrošnju i investicije. Krenuli bi putem bržeg rasta. I sve to potpuno autonomno i nevezano za izborne cikluse, politikansko mlaćenje prazne slame, EU integracije, poplave, strukturalni dijalog, referendume, papke, Suvare…

  40. Са радошћу је (21.10.2015. године) саопштена вијест да се у Централној банци Босне и Херцеговине налази неискориштених преко 600 милиона КМ. Не користи се јер се не могу договорити о расподјели. Нико не пита одакле тај новац и која је његова цијена. Шта је то Централна банка тако вриједно продала па добила тај новац? Како то да новца има у банци, а нема у привреди и код народа?

    Много је питања на које одговорни неће да одговоре. Неће јер им није у интересу. Ништа љепше него бити у власти када је власт ту да би правила штету народу. Свугдје добро само је у привреди и у народу лоше, све лошије.

    Новац којег има Централна банка потиче од изнајмљивања нашег новца иностранству. Изнајмљујемо, по сили закона, наших око 7,3 милијарди КМ и за то добијамо годишње камате од око 40 милиона КМ. Посуђујемо по просјечној каматној стопи од око 0,6 %, а онда наша привреда и народ посуди тај свој новац по просјечној каматној стопи од 8,8 % и за то плате око 1,2 милијарди КМ годишњих камата.

    Тако излази да ми за сваку КМ коју оствари наша Централна банка платимо око 30 КМ камата на наше кредите које подижемо.

    Али проблем се не може објаснити само овим огромним разликама у каматама. Проблем је такав да се овдје показује сва развалина и све пријетње нашег укупног привредног система. Када би власт мислила на народ не би скидала поглед са овог проблема. Умјесто нескривеног задовољства било би је бескрајно стид. Требала би да се стиди. Посебно гувернера. Зашта ради за туђи, а против интереса властитог народа.

    Зашто се не каже да је Централна банка мјесто копања најдубље провалије овом народу у коју ће се једног дана свалити? Зашто се не каже да ово није Централна банка него велика превара? Да је то окупациона сила у којој се припрема наше коначно економско и ко зна које још пропадање. И да у томе тако одано учествује наша власт. Зашто се пристаје да се толики новац изнесе из земље, а земља остави без властитог новца?

    Господине гувернеру и министри финансија, одговорите на ова питања. Знате ли колико се економско зло припрема које долази из Централне банке? Онда када не будемо могли удовољавати својим дужничким обавезама престаће са радом Централна банка. Тада ће се на народ свалити силна инфлација која се годинама, у форми прецијењености валуте, гомила.

    Према основним процјенама прецијењост КМ је око 100 %. Стварна цијена еура није дакле, око двије него четири КМ. А то значи, да ћемо морати враћати најмање два пута већу вриједност за наше иностране обавезе. Када се буде ушло у тај хаос ко зна колика ће бити инфлација и колико пута ће се увећати наши дугови.

    Зашто господине гувернеру, господо министри финансија и ви из власти не погледате у том правцу. Зашто копате толику провалију овом народу. Било би добро да се неко од одговорних огласи па да се поведе потпунија расправа о овом, по свему, нашем судбинском питању.

Оставите одговор